Bankama zbog kredita daju nekretnine, ostaju na ulici i još uvijek su dužni

Ni nakon izmjena Zakona o kreditnim institucijama građani koji su se našli u raljama banaka zbog povećanja tečaja i izmjena kamata, čini se, teško da će iz tog pakla izaći. Udruga Franak upozorava na brojne probleme koje te izmjene ne rješavaju Brojni su nedostaci prijedloga izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama kojeg su sastavili Ministarstvo financija i Hrvatske narodna banka te će njima biti oštećeni hrvatski građani. Udruga traži ravnopravniji odnos klijenata i banaka u kreditnom odnosu. Kako dobru stranu prijedloga ističu to što se njime traži od banaka da budućim korisnicima kredita u ugovore ugrade jasnu formulu za određivanje promjenjive kamatne stope, no istovremeno upozoravaju da njime nisu obuhvaćeni oni koji su već u kreditnom odnosu. Točnije, traže da se zakonom odredi i formula za promjenjive kamatne stope postojećih kredita. Prema riječima Gorana Aleksića iz Udruge Franak do izračuna bi se trebalo doći spajanjem LIBOR-a ili EURIBOR-a i fiksne marže, a kao dobar primjer navodi Srbiju gdje je to već uvedeno. Iz Franka također traže omogućavanje otplate kredita i u ratama i u anuitetima što bi budući korisnik trebao sam izabrati. Traže i zabranu otplate svih kredita s promjenjivom kamatnom stopom u anuitetima. Europski sud: Nove odluke vrijede i za one koji su već digli kredit "Stambeni krediti bi se trebali tretirati kao posebna vrsta kredita i trebaju imati najmanje moguće rizike, jer to su krediti koje građani ne uzimaju iz obijesti nego da bi imali gdje živjeti", kazao je Goran Aleksić iz Udruge Franak. Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije kazala je kako su novim prijedlogom zakona građani koji se već nalaze u kreditnom odnosu s bankama diskriminirani u odnosu na one koji će tek ući u kredit, jer oni neće biti obuhvaćeni najnovijim pravilima. Kao primjer za moguće rješenje iznijela je slučaj Rumunjske i Volksbanke. "Rumunjski sud je tražio mišljenje od Europskog suda pravde zbog tužbe države protiv Volksbanke. Postavili su pitanje vrijede li odredbe o naknadama koje su uveli i za one koji su već u postojećem kreditnom odnosu i Sud je kazao kako država može odrediti koje naknade banka može naplatiti a koje ne, te da se njene odredbe odnose i na postojeće kredite. Tako je Rumunjski sud na temelju tog mišljenja donio presudu po kojoj je Volksbanka morala vratiti naplaćenu naknadu korisnicima te je stoga bila prva banka koja je završila u milijunskom minusu", pojasnila je Benčić dodajući kako je i to također nešto što bi se trebalo uzeti u obzir pri donošenju novog prijedloga zakona. Također je kazala kako je time pokazano da država treba štititi svoje građane. Šest ovrha na nekretnine dnevno "HNB je iz svega dosad viđenog pokazao da nema tendenciju zaštititi potrošače i ne nude se rješenja saniranja štete za postojeće korisnike što je nedopustivo", kazala je Branka Lukačević-Gregić iz Udruge Franak ističući kako korisnici kredita u francima potpisujući ugovor s bankom nije mogao znati što će mu se dugoročno dogoditi. Upravo zbog toga što je kreditna sposobnost projecirana na kratki a ne dugi rok, klijenti su s vremenom postali kreditno nesposobni. "Tako danas godišnje imamo oko dvije tisuće ljudi pod ovrhama, odnosno šest ljudi dnevno. Ti ljudi su zbog nemogućnosti da otplaćuju kredit, jer su im porasli i kamate i tečaj pa time i glavnica prisiljeni raskinuti ugovore s bankama. Njihove nekretnine koje su pod hipotekom više nisu dovoljne da otplate dug pa tako završavaju na ulici, a još uvijek su dužni", kazala je Lukačević Gregić. Govoreći o svim problemima također je upozorila da se HNB ponaša kao da su izmjene zakona već donesene te da se nitko iz te ustanove niti iz Ministarstva financija nije odazvao na njihovu raspravu "jer nisu za to mogli pronaći vremena". Izvor: net.hr